Borovnica je omiljeno voće mojih mališana. Naravno, znaju i oni šta je dobro :-). Pored toga što je mnogo ukusna, borovnica je jedna od najzdravijih voćki. Jedemo je uglavnom svježu. Međutim, ovaj put sam pravila i džem od borovnica bez šećera. Nisam se pokajala :-).
Borovnica
Borovnica ili kako se još sreće pod nazivima – crna borovnica, borovinka, borovnjača, crna jagoda, mrča – je niska žbunasta biljka sa ovalnim, zupčastim listovima. Latinski naziv je vaccinium myrtillus Ericaceae. Iz njenih bijelih ili ružičastih cvjetova rastu jestive bobice, ljubičastoplave boje. Bobice – plodovi se beru kada su zreli i najčešće se koriste svježi.
Borovnica, značaj i upotreba
Kod borovnice se upotrebljavaju i listovi i plodovi – bobice. Listovi se skidaju sa grančica, sakupljaju i suše. Dalje se koriste za pravljanje infuza, praškova, suvih ili tečnih ekstrakata.
Sam plod borovnice zaslužuje posebnu pažnju. Bobice borovnica su bogate hranljivim materijama koje su izuzetno ljekovite i značajne za zdravlje čovjeka. Pored toga što je ukusno voće, veoma je cijenjeno i zbog svih hranljivih svojstava ploda.
Borovnica sadrži antocijanine koji djeluju kao izraziti antioksidansi u borbi protiv slobodnih radikala i kao takvi sprečavaju različite bolesti. Antocijanini jačaju i štite kapilare. Borovnica poboljšava sposobnost očiju da se prilagode na mrak, tako što povećava snagu kapilara i istovremeno smanjuje njihovu propustljivost. Borovnica se pokazala korisnom u liječenju problema sa vidom, jer zajedno sa vitaminom E ublažava simptome katarakte.
Dalje, borovnica je bogata provitaminom A, vitaminima B3 i B5 i ima izuzetno mnogo vitamina C, minerala poput fosfora, kalcijuma, kalijuma, natrijuma, magnezijuma, gvožđa i drugih.
Plodovi borovnice sadrže i polifenole i tanine. Borovnica se koristi i u liječenju dijareje i upale probavnog sistema, kao i kod drugih upala. Listovi borovnice se koriste u liječenju dijabetesa.
Borovnica – kalorijska vrijednost
Borovnica ima nizak glikemijski indeks. Njena energetska vrijednost iznosi oko 42 kalorije na oko 100 gr ploda, i to:
- masti 0,6 g
- ugljeni hidrati 7,4 g
- proteini 0,6 g
- vlakna 4,9
Podaci preuzeti odavde.
Gajenje borovnice
Što se tiče gajenja borovnice, biljka uglavnom raste u prirodi i rijetko se uzgaja tek tako u dvorištu. Ja sam pokušala da je uzgojim zajedno sa malinama i kupinama koje imam u bašti, i nije da sam imala nešto sreće.
Zato sam pitala porodicu Kostov, koji se bave uzgojom borovnica. Zašto su se odlučili za gajenje baš borovnica i šta je potrebno za uzgoj iste?
“Vlasinska borovnica” je porodična proizvodnja i gajenje borovnica na 1100 metara nadmorske visine, koju su započeli 2012. godine. Želja da se pobjegne od gradske gužve i nezdravog vazduha, spojila je ljubav prema prirodi i borovnici. I to baš na Vlasini, jer odatle vuku korijene i znaju ljepote i mogućnosti koje ona pruža.
Tamo gde ima divlje borovnice, najbolji su uslovi i za uzgoj pitome borovnice. Za uzgoj borovnice potrebna je veća nadmorska visina, jer je to njeno prirodno okruženje. Navode, da je borovnica voće zahtjevno za održavanje.
Bilo je potrebno više godina, kao što borovnica uostalom i zahtijeva, ali i mnogo strpljenja da bi postigli ono što su sada. Sada kupcima mogu da pokažu odakle tačno dolazi proizvod, kako izgleda mjesto na kome raste borovnica i u kakvom okruženju. Cilj im je širiti plantaže, kao i gajiti i razne sorte borovnica koje bi im dale privilegiju na tržistu.
A, vi dragi moji ovu porodicu koja se bavi uzgojem ove divne voćke – borovnice možete potražiti na Instagramu, profil @vlasinska_borovnica. Napomena: članak nije sponzorisan. Nastao je iz ljubavi prema borovnici 🙂
Recept za džem od borovnica bez šećera – brz i zdrav džem od borovnica – iz rerne
Džem od borovnica sam pravila od zamrznutih borovnica, naravno da možete praviti i od svježih. U tom slučaju dospite malo vode, da vam ne zagore. Ovako sa zamrznutim nema potrebe, one same otpuste malo tečnosti. Ponekada nisam u mogućnosti da iskoristim svo svježe voće koje u određenom trenutku imam, pa ga zaledim, i pravim džem kada imam vremena i priliku za isti. Tako je bilo i sa ovim džemom.
POTREBNO
- 1 kg zamrznutih borovnica
- 100 gr zaslađivača: eritritol i stevija (ili po želji i ukusu sam eritritol, med ili šećer – 150 gr)
- sok od jednog limuna
- sok od jedne narandže
PPRIPREMA
- Zamrznute borovnice pomiješati sa zaslađivačem, sokom od jednog limuna i narandže i peći u zagrijanoj rerni na 200 stepeni nekih sat i po.
- S vremena na vrijeme promiješati, probati i korigovati zaslađivač po ukusu.
- Eventualno produžiti vrijeme pečenja ili skratiti.
- Kada već ne bude viška tečnosti džem je gotov i možete pakovati.
- Sterilisati male teglice – dvije od po 200 – 250 gr, zagrijati ih i pakovati vreo džem u vrele tegle. Dobro zatvoriti poklopac, i okrenuti tegle 10 – minuta naopako, da uhvate vakum.
NAPOMENA: Ukoliko koristite veću količinu borovnica koristite i veći sud u kome ćete peći kako bi prije bio gotov. Dalje, ako želite homogenu masu, onda možete stapnim mikserom izmiksati džem da biste dobili kremastu strukturu.
Od ove količine ja sam dobila nekih 400 gr džema. Što može malo varirati, u zavisnosti da li koristite zaleđene ili svježe borovnice, ali i od dužine pečenja.
